Mentalno zdravlje na poslu: Burnout, mobing i kako se zaštititi
U savremenom poslovnom okruženju, koje često podrazumeva ubrzan tempo, visoka očekivanja i sve manji prostor za lične granice, mentalno zdravlje zaposlenih postaje tema od izuzetne važnosti. Dva najčešća fenomena koja narušavaju psihološku dobrobit na radnom mestu jesu burnout sindrom (izgaranje) i mobing (psihološko zlostavljanje). Iako se o njima sve više govori, mnogi i dalje ne prepoznaju kada su već u problemu jer „još uvek sve funkcioniše“, makar spolja.
Šta je burnout (sindrom izgaranja)?
Burnout je stanje hronične emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti, koje nastaje usled dugotrajnog stresa na poslu i doživljaja da su zahtevi koje okolina postavlja veći od ličnih resursa.
Najčešći uzroci burnouta uključuju:
- Hronično preopterećenje - previše zadataka, nerealni rokovi, nedostatak pauze.
- Nepostojanje kontrole -nemogućnost da se utiče na tok rada, ciljeve, prioritete.
- Nedostatak priznanja i podrške -kada se trud ne prepoznaje ili ignoriše.
- Konflikt vrednosti -kada osoba mora da radi ono što nije u skladu s njenim uverenjima.
- Nejasne uloge i zadaci -neizvesnost i stalno menjanje očekivanja.
- Loši međuljudski odnosi -konflikti sa kolegama ili nadređenima, izolacija.
- Monotonija -rutinski, besmisleni poslovi bez izazova i prilike za rast.
- Stalna dostupnost i digitalna preopterećenost -rad van radnog vremena, mejlovi i pozivi „24/7“.
- Perfekcionizam i nemogućnost da se prihvati sopstvena granica i greška.
Burnoutu su često sklone osobe koje su odgovorne, posvećene, perfekcionisti, one koje „nikad ne odustaju“ i ne znaju kada da stanu.
Simptomi burnouta:
- Hroničan umor, nesanica, glavobolje
- Pad koncentracije i efikasnosti
- Povećana iritabilnost i osećaj bezvoljnosti
- Emocionalna distanca prema poslu ili kolegama
- Osećaj neefikasnosti i gubitka smisla
- Povlačenje iz socijalnih odnosa
- Fizički simptomi bez jasnog medicinskog uzroka
Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti izazvane dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu. Osoba se oseća prazno, bezvoljno, iscrpljeno i gubi motivaciju, čak i za poslove koje je ranije volela.
Mobing: psihološko nasilje koje ostavlja duboke posledice
Mobing predstavlja sistematsko, dugotrajno psihološko uznemiravanje zaposlenog, često kroz ponižavanje, isključivanje, ignorisanje ili otvoreno vređanje.
Vrste mobinga:
- Horizontalni mobing: između kolega na istom hijerarhijskom nivou.
- Vertikalni mobing: kada nadređeni zlostavlja podređenog (ili obrnuto, ređe).
Tehnike mobinga uključuju:
- Oduzimanje zadataka ("prazan sto") ili preopterećenje zadacima ("pun sto")
- Ignorisanje, isključivanje iz timova
- Omalovažavanje, kritike, ruganje
- Širenje glasina i narušavanje reputacije
- Ograničavanje mogućnosti napredovanja
Ko su žrtve mobinga?
Iako niko nije imun, ranjiviji su:
- Empatični, savesni i nenametljivi ljudi
- Perfekcionisti koji sebe stalno preispituju
- Osobe koje teško postavljaju granice i ne žele „da prave problem“
- Novi radnici ili oni sa slabijim formalnim autoritetom
Najčešće su to osobe koje su:
- Visoko moralne i odgovorne
- Perfekcionisti, koji daju maksimum
- Inovativne i posvećene radu
- Sklone introspekciji, povučenije prirode
Zanimljivo je da upravo ove osobine, koje su poželjne u radnom okruženju, često mogu izazvati zavist, strah od konkurencije ili potrebu za kontrolom kod onih koji zlostavljaju.
Mobing često ima teške posledice po psihičko zdravlje:
- Anksioznost
- Depresivnost
- Pad samopouzdanja
- Povlačenje i socijalna izolacija
- Pojava somatizacija
KAKO SE ZAŠTITITI?
- Naučite da postavite granice, ne mora se svaki zadatak prihvatiti.
- Zapisujte incidente, važno je dokumentovati obrasce ponašanja.
- Potražite podršku HR-a, nadređenih ili sindikata.
- Razgovarajte sa stručnjakom, psihoterapija i savetovanje mogu pomoći da se očuva psihičko zdravlje.
- Ne krivite sebe. Ni burnout ni mobing nisu slabost, več pokazatelj da je radno okruženje disfunkcionalno.
Briga o mentalnom zdravlju na poslu nije luksuz, to je preduslov za dugoročno blagostanje, produktivnost i zdravlje. Važno je prepoznati prve znake problema, potražiti pomoć i zaštititi sebe.
Ako ste se prepoznali…
Ako prepoznajete sebe u ovim opisima ili imate osećaj da vam posao oduzima previše energije, ne čekajte da situacija eskalira. Razgovarajte sa stručnjakom. Zakazivanje razgovora sa psihijatrom ili psihoterapeutom može biti prvi korak ka razumevanju onoga što proživljavate i traženju boljih rešenja.
Vaše mentalno zdravlje je važno, zaslužujete radno okruženje u kom rastete, a ne sagorevate.