Visoko funkcionalna anksioznost je stanje u kojem osoba spolja deluje uspešno i organizovano, ali iznutra oseća intenzivnu brigu, pritisak, perfekcionizam i strah od neuspeha.
U savremenom društvu, u kojem su brzina, efikasnost i rezultati često na prvom mestu, mnogi ljudi funkcionišu izuzetno dobro ali iznutra trpe. Jedan od čestih, a često neprepoznatih obrazaca psihičkog funkcionisanja jeste visoko funkcionalna anksioznost .
To je stanje u kojem osoba spolja deluje organizovano, odgovorno i uspešno, dok se istovremeno suočava sa hroničnom napetošću, brigama, osećajem pritiska i nesposobnošću da se istinski opusti.
Iako nije dijagnoza u klasičnom smislu (kao što su generalizovani anksiozni poremećaj ili panični poremećaj), ovaj obrazac je prepoznatljiv u svakodnevnoj psihijatrijskoj praksi i značajno utiče na kvalitet života.
Kako prepoznati visoko funkcionalnu anksioznost?
Ljudi koji imaju visoko funkcionalnu anksioznost često:
- Deluju perfekcionistički , sa visokim standardima i potrebom za kontrolom
- Pokazuju odgovornost i savesnost , ali ih to istovremeno emocionalno iscrpljuje
- Imaju izražen unutrašnji kritički glas i strah od neuspeha, čak i kada objektivno postižu rezultate
- Rade prekomerno, teško se opuštaju, retko delegiraju zadatke
- Brinu unapred, preuveličavaju potencijalne negativne ishode
- Imaju teškoće u postavljanju granica i često potiskuju sopstvene potrebe
Fizički simptomi mogu uključivati:
- Tenziju u mišićima, nesanice, glavobolje, gastrointestinalne smetnje
- Osjećaj „unutrašnjeg nemira“ ili stalne pripravnosti
- Povremene epizode razdražljivosti, emocionalne labilnosti, osećaj praznine
Zbog svoje spoljašnje funkcionalnosti, ove osobe retko bivaju prepoznate kao anksiozne i često ni same ne traže pomoć, jer smatraju da je to „normalan stres“ ili da „nemaju prava da se žale“.
Zašto nastaje visoko funkcionalna anksioznost?
Ova vrsta anksioznosti najčešće se razvija kroz kombinaciju bioloških, psiholoških i socijalnih faktora:
- Rani obrasci odnosa Ako ste odrastali u sredini u kojoj se vrednovalo samo postignuće, gde su emocije bile zanemarene ili gde je ljubav bila uslovljena ponašanjem („Dobar si ako si poslušan, najbolji u školi...“), mogli ste razviti osećaj da nikada nije dovoljno.
- Karakterne osobine Visoka savesnost, emocionalna osetljivost, potreba za odobravanjem i izražena samokritičnost često su osnova ovog obrasca.
- Naučeni mehanizmi nošenja sa stresom Preuzimanje previše odgovornosti i anticipacija problema mogu biti načini da se stekne osećaj kontrole. Ako ste u životu iskusili gubitke, nepredvidive situacije ili nedostatak sigurnosti, razvija se uverenje: „Ako sve držim pod kontrolom, biću bezbedan/na.“ Anksioznost tada postaje stalno budno stanje „osmatranja opasnosti“.Ova anksioznost ne dolazi spolja, već od unutrašnjeg pritiska koji sami sebi namećete.
- Savremeni zahtevi sredine Kultura „stalne produktivnosti“ i društvene norme koje glorifikuju uspeh po svaku cenu često doprinose razvoju ovog problema. Ljudi s visoko funkcionalnom anksioznošću često kažu „da“ čak i kada žele da kažu „ne“. Teško im je da priznaju sebi da su umorni, da im je potreban odmor, da ne mogu sve.
Koje su posledice ako se ne prepozna na vreme?
Iako visoko funkcionalna anksioznost ne mora odmah izazvati ozbiljan poremećaj, dugoročno može voditi ka:
- Hroničnom stresu i emocionalnom sagorevanju (burnout)
- Razvoju anksiozno-depresivne simptomatologije
- Poremećajima spavanja i telesnim tegobama
- Teškoćama u bliskim odnosima zbog potiskivanja osećanja i potrebe za kontrolom
Osoba često izgleda kao da „nema problem“, ali unutrašnje preplavljenosti, iscrpljenost i stalan osećaj da „nije dovoljno“ postaju svakodnevica.
Zašto je važno da se obratite lekaru?
Visoko funkcionalna anksioznost ne mora biti nešto sa čim se „nauči živeti“. Naprotiv, njenim prepoznavanjem i stručnim pristupom moguće je razviti zdravije obrasce funkcionisanja:
- Bez gubitka odgovornosti, moguće je graditi odnose u kojima se osećate sigurnije
- Moguće je učiti kako postaviti granice, a da ne osećate krivicu
- Možete razviti kapacitet da se odmorite bez osećaja da ste nešto propustili
Ako ste se prepoznali...
Ako vam je ovaj tekst bio blizak i ako osećate da se dugo borite sa unutrašnjom napetošću, brigama i perfekcionizmom, iako spolja funkcionišete - to je signal da zaslužujete pažnju i podršku.
Zakazivanje pregleda kod psihijatra može biti prvi korak ka razumevanju sebe i oslobađanju od pritiska koji nosite.
Vaše mentalno zdravlje je važno i zaslužuje da bude prioritet