Umor koji ne prolazi-uzroci i kada je klinički problem

16.02.2026.
Umor koji ne prolazi-uzroci i kada je klinički problem

Umor koji ne prolazi ni posle odmora predstavlja čest, ali dijagnostički kompleksan simptom. Za razliku od fiziološkog zamora, koji je proporcionalan naporu i povlači se nakon adekvatnog sna ili rasterećenja, patološki umor je perzistentan, nesrazmeran aktivnosti i značajno narušava funkcionalnost.

U kliničkoj praksi važno je razlikovati:

  • prolazni reaktivni umor
  • hronični umor
  • sindrom hroničnog umora
  • umor kao deo psihijatrijskog poremećaja

Definicija i fenomenologija hroničnog umora

Hronični umor podrazumeva subjektivni osećaj iscrpljenosti koji traje najmanje nekoliko nedelja, a često i mesecima, bez adekvatnog oporavka nakon odmora.

Pacijenti ga opisuju kao:

  • stalnu redukciju energije
  • mentalnu usporenost
  • smanjenu sposobnost donošenja odluka
  • emocionalnu labilnost
  • pad motivacije

Važno je naglasiti da umor može biti:

  • fizički
  • kognitivni
  • emocionalni
  • ili kombinovani

Psihijatrijski poremećaji i umor

U psihijatriji, perzistentni umor se najčešće javlja u okviru poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja.

Depresivni poremećaji

Kod depresije, umor je često jedan od vodećih simptoma. Neurobiološki posmatrano, povezan je sa disbalansom serotonergičkog, dopaminergičkog i noradrenergičkog sistema, kao i poremećajem hipotalamo-hipofizno-adrenalne (HPA) osovine.

Klinički se manifestuje kao:

  • psihomotorna usporenost
  • gubitak inicijative
  • osećaj težine u telu
  • izražena jutarnja iscrpljenost

U ovim slučajevima, odmor ne dovodi do subjektivnog poboljšanja jer je osnovni mehanizam centralnog porekla.

Anksiozni poremećaji

Kod generalizovanog anksioznog poremećaja i hronične napetosti, umor je posledica dugotrajne autonomne hiperaktivacije. Organizam je konstantno u stanju „povišene pripravnosti", što dugoročno dovodi do iscrpljivanja energetskih resursa.

Pacijenti često navode:

  • osećaj unutrašnje napetosti
  • poremećaj sna
  • teškoće koncentracije
  • subjektivni osećaj „pregorevanja"

Burnout sindrom i hronični stres

Profesionalno sagorevanje karakteriše:

  • emocionalna iscrpljenost
  • depersonalizacija
  • smanjeno profesionalno postignuće

Produžena izloženost stresorima dovodi do disregulacije stresnog sistema i poremećaja cirkadijalnog ritma, što dodatno perpetuira osećaj iscrpljenosti.

Somatski uzroci koje je neophodno isključiti

Pre postavljanja psihijatrijske dijagnoze, obavezno je razmotriti somatske uzroke, uključujući:

  • anemiju
  • hipotireozu
  • poremećaje glikoregulacije
  • hronične inflamatorne procese
  • nedostatak vitamina B12 i D
  • poremećaje sna (npr. opstruktivnu apneju)

Multidisciplinarni pristup je često neophodan.

Kada je umor klinički značajan?

Umor postaje klinički relevantan kada:

  • traje duže od 4-6 nedelja
  • dovodi do funkcionalnog pada
  • utiče na radnu sposobnost
  • narušava interpersonalne odnose
  • prati ga promena raspoloženja ili kognitivne funkcije

U tim slučajevima, neophodna je detaljna psihijatrijska procena.

Terapijski pristup

Lečenje zavisi od etiologije i može uključivati:

  • psihoterapijski rad (kognitivno-bihejvioralni, psihodinamski ili integrativni pristup)
  • farmakoterapiju (antidepresivi, anksiolitici, stabilizatori raspoloženja)
  • intervencije usmerene na redukciju stresa
  • korekciju somatskih faktora

Važno je naglasiti da je umor simptom, a ne dijagnoza, uspešno lečenje podrazumeva identifikaciju i tretman osnovnog uzroka.

Zaključak

Umor koji ne prolazi ni posle odmora nije bezazlen simptom. Kada iscrpljenost postane perzistentna, nesrazmerna opterećenju i počne da utiče na profesionalno funkcionisanje, odnose i kvalitet života, neophodno je razmišljati o dubljoj kliničkoj proceni.

U diferencijalno-dijagnostičkom smislu, važno je istovremeno razmotriti psihijatrijske i somatske uzroke, jer je umor često zajednički imenitelj poremećaja raspoloženja, anksioznih stanja, burnout sindroma, ali i hormonskih i metaboličkih disbalansa.

Pravovremena procena omogućava precizno usmerenu terapiju i značajno skraćuje trajanje tegoba.

Ako prepoznajete kod sebe simptome hronične iscrpljenosti, gubitka energije ili mentalne usporenosti, ne odlažite stručnu procenu.

Zakaži pregled i napravi prvi korak ka vraćanju energije i stabilnosti.

Napravite prvi korak ka ozdravljenju danas

Izazovi mentalnog zdravlja mogu biti preplavljujući, ali lečenje funkcioniše - i nada je stvarna. Spremna sam da budem partner sa vama na vašem putu ka zdravlju.