U svakodnevnom govoru često čujemo kako neko kaže „depresivan sam" kada je tužan, umoran ili razočaran. Ipak, tuga nije isto što i depresija. Tuga je prirodna emocija, dok je depresija ozbiljan psihički poremećaj koji zahteva stručno lečenje. Razumevanje razlike između njih ključno je za pravovremeno prepoznavanje i pružanje pomoći.
Šta tuga jeste, a šta nije
Tuga je normalan deo ljudskog iskustva. Javlja se kao reakcija na gubitak, razočaranje, konflikt ili stres.
- Ona ima svoju funkciju, pomaže nam da obradimo neprijatna iskustva i da se prilagodimo promenama.
- Iako može biti bolna, tuga je prolazna, vremenom slabi i povlači se kada se situacija promeni ili osoba pronađe podršku i smisao.
Važno je razumeti da tuga nije znak slabosti niti bolest koju treba „iskoreniti".
Međutim, ako se osećanje tuge produbljuje, traje dugo i počne da remeti svakodnevni život, tada više ne govorimo o običnoj tuzi, već o mogućem depresivnom poremećaju.
Šta je prava depresija
Depresija je psihički poremećaj koji se odlikuje trajnim sniženjem raspoloženja, gubitkom interesa i energije, i značajnim padom funkcionisanja.
Nije reč o „slabom karakteru" ili prolaznoj fazi, već o stanju koje ima biološke, psihološke i socijalne uzroke.
Depresija menja način na koji osoba misli, oseća i reaguje.
Osoba može izgledati umorno, povučeno, bezvoljno, ali unutar sebe najčešće oseća prazninu, beznadežnost i gubitak smisla.
Simptomi depresije
Depresija se ne meri jednom emocijom, već skupom simptoma koji traju najmanje dve nedelje i remete funkcionisanje.
Najčešći simptomi su:
- stalno sniženo raspoloženje ili osećaj praznine
- gubitak interesa i zadovoljstva u aktivnostima koje su ranije prijale
- umor i manjak energije, iako osoba ne radi mnogo
- promene u apetitu (prejedanje ili gubitak apetita)
- poremećaj sna (nesanica ili preterano spavanje)
- osećaj krivice, bezvrednosti ili bespomoćnosti
- teškoće u koncentraciji i donošenju odluka
- psihomotorna usporenost ili nemir
- misli o smrti ili samoubistvu
Važno je naglasiti: ne mora biti prisutan svaki simptom, ali ako ih ima više i traju duže od dve nedelje, potrebno je potražiti pomoć.
Kada potražiti stručnu pomoć
Potrebno je obratiti se psihijatru ili psihologu ako:
- tuga i bezvoljnost traju duže od dve nedelje,
- osoba gubi interesovanje za stvari koje su joj ranije bile važne,
- dolazi do povlačenja iz društva i osećaja da „ništa nema smisla",
- postoji izražen umor, nesanica ili promene u apetitu,
- javljaju se misli o smrti, bezvrednosti ili osećaj da se „nikada neće biti bolje".
Rano javljanje lekaru povećava šansu za brži i potpun oporavak.
Lečenje depresije
Lečenje depresije zavisi od težine simptoma, uzroka i individualnih karakteristika.
Najčešće uključuje kombinaciju:
- Farmakoterapije - antidepresivi pomažu u uspostavljanju hemijske ravnoteže u mozgu. Oni ne menjaju ličnost, već ublažavaju simptome i omogućavaju osobi da ponovo funkcioniše.
- Psihoterapije - kroz razgovor se uče načini razumevanja i prevazilaženja negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja.
- Podrške okoline - razumevanje i podrška porodice i prijatelja važni su za oporavak.
- Zdravih navika - redovan san, fizička aktivnost, zdrava ishrana i boravak na svežem vazduhu doprinose stabilizaciji raspoloženja.
Depresija je izlečiva, uz pravovremenu dijagnostiku, odgovarajuću terapiju i kontinuiranu brigu, većina ljudi se u potpunosti oporavi.
Zaključak
Tuga je normalna i prolazna emocija.
Depresija je bolest koja zahteva stručnu pomoć.
Prepoznavanje razlike između tuge i depresije omogućava da se na vreme pruži adekvatna podrška i spreče ozbiljne posledice.
Ako prepoznajete simptome depresije kod sebe ili nekog bliskog, nemojte čekati da prođe sama, potražite stručnu pomoć.